16 jan Kako stres utiče na štitnu žlijezdu?
Postoji veoma jaka veza između stresa i funkcije štitne žlijezde. Hronični stres ima negativan uticaj na naše tijelo: dovodi do povećanja nivoa hormona stresa koje proizvode nadbubrežne žlijezde, a naše tijelo na ovo odgovara upalom, poremećajima i bolestima. Bitno je naučiti kako možemo da poboljšamo funkciju štitne žlijezde redukovanjem stresa, bez lijekova ili drugih medicinskih intervencija.
Signalizacija počinje u hipotalamusu, oblasti mozga koji šalje hormonske poruke hipofizi. Ova žlijezda šalje poruke nadbubrežnim i štitnoj žlijezdi koje proizvode specifične hormone, i šalju tu povratnu informaciju nazad u mozak. Ovo se naziva negativna povratna sprega – hipotalamus – hipofiza – štitna- nadbubrežna osovina – (HPTA).
Da bi štitna žlijezda pravilno funkcionisala, potrebna je odgovarajuća količina hormona stresa kortizola. Hormoni komuniciraju duž njihove osovine i ako dođe do neravnoteža duž HPTA ose to će dovesti do pada ili povećanja funkcije žlijezda. Problem je u tome što i kada nastane poremećaj u funkcionisanju ovih žlijezda, laboratorijski testovi nekad ne prikazuju poremećaj jer nivo hormona ostaje u okviru graničnih vrijednosti.
Kada bilo koja vrsta stresa aktivira određene centre u mozgu, oslobađa se kortikotropni oslobađajući hormon (CRH) koji aktivira hipofizu, a koja dalje signalizira nadbubrežnim žlijezdama da stvaraju kortizol. Ali i CRH i kortizol mogu potisnuti tireoidno stimulišući hormon (TSH) i mogu uticati na konverziju T4 tireoidnog hormona u T3. Svaka ćelija u tijelu koristi T3 tako da pad nivoa ovog hormona može da izazove niz simptoma – poremećaj tjelesne mase, umor, gubitak kose, slabu koncentraciju, netoleranciju na hladnoću, depresiju i neplodnost.
Većina medicinskih istraživanja je utvrdilo da stres uzrokuje hipertireozu (Grejvsovo oboljenje) – povećan rad štitne zlijezde. Ovo stanje je posljedica autoimunog odgovora koji utiče na štitnu žlijezdu da proizvodi previše hormona, naročito poslije iznenadne, stresne promjene u životnim okolnostima. Međutim, veliki stres može dovesti do stanja koje se zove hipotireoidizam, kada tiroidna žlijezda usporava proizvodnju hormona.
Hronični stres ili poremećaji u funkcionisanju žlijezda mogu neprimjećeni biti prisutni godinama u vašem tijelu prije nego što se krenu ispoljavati simptomi koji odražavaju neravnotežu. Dobra vijest je da se kontrolisanjem stresa može regulisati i HPTA osovina.
Dobro ćete učiniti sebi ukoliko jedete tri dobro uravnotežena obroka i dvije zdrave užine svaki dan. Doručak je posebno važan jer pomaže regulisanju nivoa šećera u krvi i proizvodnji hormona. Smanjenje šećera i unosa kofeina je važno u borbi protiv stresa, a dobra je navika jesti polako i u opuštenom okruženju, što pomaže varenju. Jod, selen, cink, bakar, željezo i vitamini A, B, C i E igraju ključnu uloge u proizvodnji i održavanju nivoa tireoidnih hormona. Ne zaboravite dobar san tokom kojeg se obnavlja i podmlađuje naše tijelo te pomaže da se uspostavi hormonski balans. Čak i sa malim koracima, možete se napraviti mnogo ka veoma povoljnom ishodu.